Optimizacija mreže traktorskih puteva

Autori

  • Vladimir Petković Univerzitet u Banjoj Luci, Šumarski fakultet, P. Bojovića 1A, 78000 Banja Luka
  • Goran Ćetković JPŠ "Šume Republike Srpske", a.d. Sokolac
  • Dane Marčeta Univerzitet u Banjoj Luci, Šumarski fakultet, P. Bojovića 1A, 78000 Banja Luka
  • Danijela Petrović Univerzitet u Banjoj Luci, Šumarski fakultet, P. Bojovića 1A, 78000 Banja Luka
  • Matevž Mihelič Biotehnički fakultet Univerziteta u Ljubljani, Slovenija
  • Milan Sukur Univerzitet u Banjoj Luci, Šumarski fakultet, P. Bojovića 1A, 78000 Banja Luka

DOI:

https://doi.org/10.63356/gsf.2025.002

Ključne reči:

GIS, planiranje, privlačenje, traktorski putevi

Apstrakt

Optimizacija otvorenosti šuma traktorskim putevima je ključni aspekt u planiranju šumsko-eksploatacionih aktivnosti, budući da transport drveta (uključujući privlačenje i prevoz) čini najskuplju fazu proizvodnje. Ovaj zadatak zahtijeva pravilan prostorni raspored traktorskih puteva, koji su od suštinskog značaja za privlačenje drveta korišćenjem traktora, skidera, forvardera ili animala. Visokokvalitetni prostorni raspored traktorskih puteva omogućava efikasno korišćenje drveta. Osnovni pokazatelj kvaliteta otvorenosti šuma traktorskim putevima je relativna otvorenost, pri čemu optimizacija ima za cilj da ovaj pokazatelj iznosi preko 90%, odnosno da bude odlična. Istraživanje se fokusira na planiranje otvorenosti, odnosno optimizaciju prostornog rasporeda traktorskih puteva pomoću savremenih tehnologija, kao što su GIS alati za prostornu i statističku analizu. Ove metode omogućavaju precizno planiranje i evaluaciju trenutnog stanja, zasnovanu na terenskim, sastojinskim i infrastrukturnim uslovima. U istraživanju se kao ključni pokazatelji otvorenosti šuma određuju: gustina traktorskih puteva, prosječna daljina privlačenja i relativna otvorenost, koja služi kao glavni indikator optimalnog rasporeda traktorskih puteva. Istraživanje je provedeno u Odjelu 65, Šumskog gazdinstva (ŠG) „Čemernica“ u opštini Kneževo. Područje istraživanja ima površinu od 39,16 hektara i karakterišu ga visoke šume bukve, jele i smrče s prirodnom obnovom, na pretežno dubokim krečnjačkim zemljištima i nadmorskim visinama od 984 do 1149 metara. Rezultati istraživanja pokazuju značajno povećanje ukupne dužine traktorskih puteva, sa 3311,15 m na 4152,15 m, odnosno gustine sa 84,55 na 106,33 m/ha. U poređenju sa sličnim studijama, gustina traktorskih puteva u ovom istraživanju se pokazala optimalnom za upravljanje visokim šumama u planinskim uslovima, dok Emrulović (2020) i Bunić (2020) navode gustine od 130 do 140 m/ha kao optimalne za slična staništa. Maksimalna gustina traktorskih puteva u Sloveniji zavisno od uslova terena se kreće od 130 do 180 m/ha (Pravilnik o gozdnih prometnicah, 2009). Takođe, relativna otvorenost šuma u odjelu se povećala sa 80,74% za postojeću mrežu traktorskih puteva na 97,32% za nadograđenu, odnosno relativna otvorenost je unaprijeđena od vrlo dobre do izvrsne. Ukupan broj doznačenih stabala iznosi 2133, a broj stabala u otvorenim područjima oko traktorskih puteva za postojeću mrežu iznosi 1711, što daje relativnu otvorenost od 80,21%. Nakon nadogradnje mreže traktorskih puteva, relativna otvorenost povećava se na 97,23%, odnosno broj stabala u otvorenom području oko traktorskih puteva iznosi 2074, što potvrđuje da je cilj istraživanja, optimizacija otvorenosti šume,ostvaren i po jednom i po drugom kriterijumu relativne otvorenosti. Takođe, pretpostavke da je gustina postojećih traktorskih puteva manja od 75 m/ha i da je trenutna relativna otvorenost odjela 65 manja od 70% nisu potvrđene, jer je trenutna gustina oko 85 m/ha, a relativna otvorenost oko 81%, odnosno vrlo dobra.

Reference

Akbarimehr, M., & Naghdi, R. (2012). Reducing erosion from forest roads and skid trails by management practices. Journal of Forest Science, 58(4), 165–169. https://doi.org/10.17221/136/2010-JFS

Backmund, V. F. (1966). Kennzahlen für den Grad der Erschließung von Forstbetrieben durch autofahrbare Wege. Forstwissenschaftliches Centralblatt, 85(11), 342–354. https://doi.org/10.1007/BF02202207

Bojanin, S. (1983). Faktori optimalne otvorenosti šuma kod sekundarnog otvaranja. Mehanizacija šumarstva, 8(11–12), 322–325.

Bunić, E. (2020). Primjena QGIS-a i GPS-a u planiranju iskorištavanja šuma (Master's thesis). University of Banja Luka.

Danilović, M., & Ljubojević, D. (2013). Otvaranje šuma sekundarnom mrežom šumskih puteva. Glasnik Šumarskog fakulteta, 108, 25–38.

Emrulović, S. (2020). Optimizacija sekundarne otvorenosti korišćenjem savremenih tehnologija (Master's thesis). University of Banja Luka.

Hentschel, S. (1996). GIS gestützte Herleitung der flächenhaften. Forsttechnische Informationen, 1996(1–2), 8–13.

IRPC – JPŠ Šume Republike Srpske. (2018). Šumskoprivredna osnova za Čemerničko šumskoprivredno područje (važnost od 2018. do 2027. godine). Banja Luka.

Jeličić, V. (1971). Mreže šumskih puteva – planiranje i određivanje gustoće. Jugoslovenski poljoprivredno šumarski centar.

Jeličić, V. (1977). Otvaranje sječina sekundarnom mrežom šumskih puteva u šumama bukve, jele i smrče. Radovi Šumarskog fakulteta u Sarajevu, 21(1–2), 65–97. https://doi.org/10.54652/rsf.1976.v24.i1-2.518

Jeličić, V. (1983). Otvaranje šuma primarnom i sekundarnom mrežom šumskih puteva. Mehanizacija šumarstva, 8(11–12), 1–19.

JPŠ Šume Republike Srpske. (2002). Pravilnik o projektovanju šumskih kamionskih puteva. Banja Luka.

Ljubojević, D., Danilović, M., Marčeta, D., & Petković, V. (2018). Winching distance in function of the optimization of skid network. South-east European Forestry, 9(2), 97–106. https://doi.org/10.15177/seefor.18-14

Lotfalian, M., Daliri, H. S., Hosseini, S. A., & Kooch, Y. (2012). Determination of most allowable slope of strip road for skidder Timberjack 450C. International Journal of Science and Nature, 3(3), 502–506.

Marčeta, D., Petković, V., & Košir, B. (2014). Comparison of two skidding methods in beech forests in mountainous conditions. Nova mehanizacija šumarstva, 35(1), 51–62.

Najafi, A., Solgi, A., & Sadeghi, S. H. (2010). Effects of skid trail slope and ground skidding on soil disturbance. Caspian Journal of Environmental Sciences, 8(1), 13–23.

Pentek, T., Pičman, D., Potočnik, I., Dvorščak, P., & Nevečerel, H. (2005). Analysis of an existing forest road network. Croatian Journal of Forest Engineering, 26(1), 39–50.

Pentek, T., Nevečerel, H., Poršinsky, T., Pičman, D., Lepoglavec, K., & Potočnik, I. (2008). Methodology for development of secondary forest traffic infrastructure cadastre. Croatian Journal of Forest Engineering, 29(1), 75–83.

Pentek, T., Nevečerel, H., Ecimović, T., Lepoglavec, K., Papa, I., & Tomašić, Ž. (2014). Strategijsko planiranje šumskih prometnica u Republici Hrvatskoj – raščlamba postojećega stanja kao podloga za buduće aktivnosti. Nova mehanizacija šumarstva, 35(1), 63–78.

Petković, V., & Potočnik, I. (2018). Planning forest road network in natural forest areas: A case study in northern Bosnia and Herzegovina. Croatian Journal of Forest Engineering, 39(1), 45–56.

Sokolović, Dž., & Bajrić, M. (2013). Otvaranje šuma. Univerzitet u Sarajevu, Šumarski fakultet.

Sokolović, Dž., Pičman, D., Lojo, A., Gurda, S., Bajrić, M., & Koljić, H. (2013). Određivanje optimalnog prostornog rasporeda mreže sekundarnih šumskih prometnica. Šumarski list, 137(1–2), 7–22.

Pravilnik o gozdnih prometnicah. (2009). Uradni list Republike Slovenije 4/2009.

##submission.downloads##

Objavljeno

2025-04-17

Broj časopisa

Sekcija

Originalni naučni radovi