Prilog poznavanju vaskularne flore potencijalnog zaštićenog područja Duga njiva (Republika Srpska, Bosna i Hercegovina)
DOI:
https://doi.org/10.63356/gsf.2025.001Ključne reči:
biodiverzitet, Bosna i Hercegovina, strogo zaštićene i zaštićene vrste, TrebavaApstrakt
Potencijalno zaštićeno područje Duga Nјiva smješteno je u sjevernom dijelu Republike Srpske i Bosne i Hercegovine, na teritoriji opštine Modriča i zahvata sjeverne obronke planine Trebave. Duga Njiva posjeduje određene biološke, ekološke, kulturno-istorijske i pejzažne vrijednosti, zbog čega se našla na spisku potencijalno zaštićenih područja Republike Srpske. Cilj ovog rada je proučavanje vaskularne flore ovog područja i sakupljanje podataka o rasprostranjenosti biljnih vrsta, posebno biljaka koje su strogo zaštićene i zaštićene. Terenskim istraživanjima Duge Njive, u vegetacionom periodu 2023. godine, zabilјeženo je prisustvo 372 vrste i podvrste vaskularnih bilјaka. Među najzastupljenijim familijama posebno se ističu Compositae (48), Fabaceae (31), Lamiaceae (26), Poaceae (27), Rosaceae (21) i Ranunculaceae (10). Analizom zastuplјenosti pojedinih životnih formi flore Duge Njive, utvrđena je procentualna dominacija hemikriptofita sa 182 predstavnika. Ostale životne forme zastupljene su u sljedećem opadajućem nizu: fanerofite (62 taksona), geofite (51 taksona), terofite (48 taksona), hamefite (17 taksona) i skandetofite (12 taksona). U flori Duge Njive dominiraju florni elementi širokog rasprostranjenja, kao što su evropsko- kavkaski, centralnoevropski i evroazijski, čije je učešće u više od 52%. Od strogo zaštićenih i zaštićenih vrsta (prema Uredbi, ''Službeni glasnik RS'', broj 65/2020) u toku ovog istraživanja konstatovane su četiri strogo zaštićene vrste: Cephalanthera damasonium (Mill.) Druce, Cephalanthera longifolia (L.) Fritsch, Platanthera bifolia (L.) Rich., i Ruscus hypoglossum L. kao i dvije zaštićene: Ilex aquifolium L. i Ruscus aculeatus L. Nažalost, na području Duge Njive zabilježen je značajan broj stranih vrsta, od kojih su neke invazivne i česte na istraživanom području, kao što su: Ambrosia artemisiifolia, Phytolacca americana i Solidago gigantea. U nastavku istraživanja očekuje se da će biti zabilježene nove vrste koje su, sudeći na osnovu njihove ekologije, vrlo vjerovatno prisutne na ovom prostoru.
Reference
Beck-Mannagetta, G. (1903a). Flora Bosne, Hercegovine i novopazarskog Sandžaka, I – Gymnospermae i Monocotyledones. Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 15(1), 1–48.
Beck-Mannagetta, G. (1903b). Flora Bosne, Hercegovine i novopazarskog Sandžaka, I – Gymnospermae i Monocotyledones (Nastavak). Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 15(1), 185–230.
Beck-Mannagetta, G. (1904). Flora von Bosnien, der Herzegowina und des Sandžaks Novipazar. Wissenschaftliche Mitteilungen aus Bosnien und der Herzegowina, 9, 407–518. https://doi.org/10.5962/bhl.title.9914 DOI: https://doi.org/10.5962/bhl.title.9914
Beck-Mannagetta, G. (1906a). Flora Bosne, Hercegovine i novopazarskog Sandžaka, II (1. dio). Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 18(1), 69–81.
Beck-Mannagetta, G. (1906b). Flora Bosne, Hercegovine i novopazarskog Sandžaka, II (2. dio). Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 18(2), 137–150.
Beck-Mannagetta, G. (1906c). Flora Bosne, Hercegovine i novopazarskog Sandžaka, II (3. dio). Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 18(4), 469–495.
Beck-Mannagetta, G. (1907). Flora Bosne, Hercegovine i novopazarskog Sandžaka, II (4. dio). Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 19(1), 15–29.
Beck-Mannagetta, G. (1909). Flora Bosne, Hercegovine i novopazarskog Sandžaka, II (5. dio). Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 21(1), 135–166.
Beck-Mannagetta, G. (1914). Flora Bosne, Hercegovine i novopazarskog Sandžaka, II (6. dio). Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 26(3), 452–475.
Beck-Mannagetta, G. (1916a). Flora Bosne, Hercegovine i novopazarskog Sandžaka, II (7. dio). Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 28(1), 41–168.
Beck-Mannagetta, G. (1916b). Flora Bosne, Hercegovine i novopazarskog Sandžaka, Pteridophyta. Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 28(2), 311–336.
Beck-Mannagetta, G. (1918). Flora Bosne, Hercegovine i bivšeg Sandžaka Novog Pazara, II (8. dio). Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 30(1), 177–218.
Beck-Mannagetta, G. (1920). Flora Bosne, Hercegovine i bivšeg Sandžaka Novog Pazara, II (9. dio). Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 32(1), 83–128.
Beck-Mannagetta, G. (1922). Flora Bosne, Hercegovine i bivšeg Sandžaka Novog Pazara, II (10. dio). Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 33–34(1–4), 1–20.
Beck-Mannagetta, G. (1923). Flora Bosne, Hercegovine i bivšeg Sandžaka Novog Pazara, II (11. dio). Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 35(1), 49–74.
Beck-Mannagetta, G. (1927). Flora Bosne i Hercegovine i oblasti Novog Pazara, III Choripetalae III. Srpska kraljevska akademija, Beograd–Sarajevo.
Beck-Mannagetta, G., & Malý, K. (1950). Flora Bosnae et Hercegovinae, IV Sympetalae, pars 1. Biološki institut u Sarajevu, Posebna izdanja, Knjiga 1.
Bjelčić, Ž. (1967). Flora Bosnae et Hercegovinae, IV Sympetalae, pars 2. Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine u Sarajevu, Prirodnjačko odjeljenje, Posebno izdanje, Knjiga II.
Bjelčić, Ž. (1974). Flora Bosne i Hercegovine, IV – Sympetalae, pars 3. Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine u Sarajevu, Prirodnjačko odjeljenje, Posebno izdanje, Knjiga III.
Bjelčić, Ž. (1983). Flora Bosne i Hercegovine, IV – Sympetalae, pars 4. Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine u Sarajevu, Prirodnjačko odjeljenje, Posebno izdanje, Knjiga IV.
Bucalo, V., Brujić, J., Travar, J., & Milanović, Đ. (2006). Sistematski pregled vaskularne flore Nacionalnog parka „Kozara“. Šumarstvo, 4, 11–24.
Domac, R. (1967). Ekskurzijska flora Hrvatske i susjednih područja. Medicinska naklada, Zagreb.
Đug, S., Drešković, N., Trožić Borovac, S., Škrijelj, R., Muratović, E., Dautbašić, M., Bašić, N., Mujezinović, O., Lukić Bilela, L., Šoljan, D., Trakić, A., Vesnić, A., Šljuka, S., Hrelja, E., Mušović, A., Boškailo, A., Banda, A., Kulijer, D., & Hadžić, E. (2019). Inventarizacija i geografska interpretacija invazivnih vrsta u Federaciji Bosne i Hercegovine. Elaborat Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo.
Euro+Med. (2006 [continuously updated]). Euro + Med PlantBase - the information resource for Euro-Mediterranean plant diversity. http://www.europlusmed.org
Fabijanić, B., Burlica, Č., Vukorep, I., & Živanov, N. (1967). Tipovi šuma na eocenskom flišu severne Bosne. Radovi Šumarskog fakulteta i Instituta za šumarstvo u Sarajevu, 12(1), 1–89.
Jávorka, S., & Csapody, V. (1975). Közép-Európa délkeleti részének flórája képekben. Akadémiai Kiadó, Budapest.
Laušević, M., Jovanović, M., & Mojičević, M. (1962–1976). Osnovna geološka karta Doboj 1:100 000. Geoinženjering, OOUR Institut za geologiju, Ilidža.
Maslo, S. (2016). Preliminary list of invasive alien plant species (IAS) in Bosnia and Herzegovina. Herbologia, 16(1), 1–14. https://doi.org/10.5644/Herb.16.1.01 DOI: https://doi.org/10.5644/Herb.16.1.01
Marković, Đ. J. (1983). Enciklopedijski geografski leksikon Jugoslavije. Svjetlost, Sarajevo.
Pandža, M. (2010). Flora Parka prirode Papuk (Slavonija, Hrvatska). Šumarski list, 134(1–2), 25–44.
Pignatti, S., Menegoni, P., & Pietrosanti, S. (2005). Valori di bioindicazione delle piante vascolari della flora d’Italia. Braun-Blanquetia, 39, 1–97.
Pyšek, P., Richardson, D. M., Rejmanek, M., Webster, G. L., Williamson, M., & Kirschner, J. (2004). Alien plants in checklists and floras: Towards better communication between taxonomists and ecologists. Taxon, 53(1), 131–143. https://doi.org/10.2307/4135498 DOI: https://doi.org/10.2307/4135498
Raunkiaer, C. (1934). The life forms of plants and statistical plant geography. Oxford University Press, Oxford.
Stefanović, V., Beus, V., Burlica, Č., Dizdarević, H., & Vukorep, I. (1983). Ekološko-vegetacijska rejonizacija Bosne i Hercegovine. Šumarski fakultet u Sarajevu, Posebna izdanja, 17, 1–49. https://doi.org/10.54652/rsf.1983.v1.i17.275 DOI: https://doi.org/10.54652/rsf.1983.v1.i17.275
Stevanović, V. (1992a). Floristička podela teritorije Srbije sa pregledom viših horiona i odgovarajućih flornih elemenata. In Sarić, M. R. (Ed.), Flora Srbije 1 (pp. 49–65). Srpska akademija nauka i umetnosti, Odeljenje prirodno-matematičkih nauka, Beograd.
Stevanović, V. (1992b). Klasifikacija životnih formi biljaka u flori Srbije. In Sarić, M. R. (Ed.), Flora Srbije 1 (pp. 37–46). Srpska akademija nauka i umetnosti, Odeljenje prirodno-matematičkih nauka, Beograd.
Škondrić, S., Ćirić, V., Perić, R., Šumatić, N., & Topalić-Trivunović, Lj. (2012). Flora of northern slopes of mountain Motajica: Ecological and phytogeographical analysis. Conference Proceedings of the University of Business Studies, Banja Luka, 1265–1282.
Škondrić, S., Dolinić, S., Perić, R., Šumatić, N., & Topalić-Trivunović, Lj. (2012). Floristic diversity of Monastery Moštanica surroundings. Conference Proceedings of the University of Business Studies, Banja Luka, 1283–1300.
Škondrić, S., Figurek, T., & Šumatić, N. (2013). Flora of Naseobina Hrvaćani (Prnjavor, N Bosnia and Herzegovina): Ecological and phytogeographical analysis. Natura Montenegrina, 12(2), 405–418.
Škondrić, S., Janković, D., & Šumatić, N. (2013). Floristic diversity of Dugo polje (Modriča, N Bosnia and Herzegovina). Natura Montenegrina, 12(2), 419–430.
Škondrić, S., Nikolić, M., Perić, R., Šumatić, N., & Knežević, J. (2018). Prilog poznavanju vaskularne flore Malog Prnjavora (Doboj, Republika Srpska). Skup, 9(2), 39–53. https://doi.org/10.7251/SKP180902039S DOI: https://doi.org/10.7251/SKP180902039S
Urbanistički zavod Republike Srpske. (2008). Prostorni plan Republike Srpske do 2015. godine. Urbanistički zavod Republike Srpske, Banja Luka.
Urbanistički zavod Republike Srpske. (2015). Izmjene i dopune prostornog plana Republike Srpske do 2025. godine. Urbanistički zavod Republike Srpske, Banja Luka.
Uredba o strogo zaštićenim i zaštićenim divljim vrstama Republike Srpske. (2020). Službeni glasnik Republike Srpske, 65/20, 2–33.
##submission.downloads##
Objavljeno
Broj časopisa
Sekcija
Licenca
Sva prava zadržana (c) 2025 Biljana Lubarda, Emir Delić, Jovica Sjeničić
Ovaj rad je pod Creative Commons Autorstvo 4.0 Internacionalna licenca.
