Prirodna nalazišta Pančićeve omorike u Srbiji
DOI:
https://doi.org/10.63356/gsf.2025.005Ključne reči:
areal, horologija, Mileševka, Nacionalni park Tara, Picea omorikaApstrakt
Prema IUCN kategorizaciji Pančićeva omorika je procijenjena kao globalno ugrožena vrsta (EN-Endangered). Danas se najveći broj njenih prirodnih sastojina u Srbiji nalazi u Nacionalnom parku Tara sa prvim režimom zaštite. Ovo zahtijeva praćenje njenog populacionog stanja i brojnosti stabla u prostoru i kroz vrijeme. Ipak, prošlo je više od 70 godina kada je Čolić detaljnije prikazao areal prirodnih nalazišta Pančićeve omorike. U međuvremenu, brojni istraživači se pozivaju na ove nalaze, pojedinačno opisuju nova nalazišta ili svoja istraživanja baziraju na manji broj dobro poznatih lokaliteta.
U periodu 2020.–2025. godine autori su obišli sve lokalitete u Srbiji koji su u literaturi navedeni od vremena opisa ove vrste do danas. Ulazeći u svaku poznatu sastojinu, prilazeći svakom opisanom stablu detaljno su iscrtane granice prirodnih sastojina, konstatovano je trenutno stanje, mjereni prečnici i visine, evidentiran podmladak, opisan svaki lokalitet pojedinačno, a brojno stanje procjenjivano sa terena ili dronom iz vazduha.
Istraživanja su vršena na ukupno 53 lokaliteta, gdje je konstatovano da se omorika javlja (u većim ili manjim grupama) na 26 lokaliteta, pojedinačna stabla na 8 lokaliteta, dok na 19 lokaliteta nije pronađeno nijedno stablo omorike. Na osnovu brojnosti stabala i stvarnog stanja na terenu sve obrađene prirodne sastojine su podijeljene u tri grupe od najstabilnijih do najugroženijih. Svaka sastojina je predstavljena poligonom na preglednim kartama, svako pojedinačno stablo adekvatnom oznakom, a svi georeferencirani podaci dati su u elektronskoj formi kao prilog uz ovaj rad.
Reference
Adamović, L. (1909). Die Vegetationsverhältnisse der Balkanländer (Mösische Länder), umfassend Serbien, Altserbien, Bulgarien, Ostrumelien, Nordthrakien und Nordmazedonien. Verlag von Wilhelm Engelmann.
Aleksić, J. M. (2008). Genetic structure of natural populations of Serbian spruce (Picea omorika (Panč.) Purk.) [Doctoral dissertation]. University of Natural Resources and Applied Life Sciences.
Aleksić, J. M., Mataruga, M., Daničić, V., Cvjetkovic, B., Milanović, Đ., Giovanni Giuseppe, V., Avanzi, C., & Piotti, A. (2022). High pollen immigration but no gene flow via-seed into a Genetic Conservation Unit of the endangered Picea omorika after disturbance. Forest Ecology and Management, 510(1), 120115. https://doi.org/10.1016/j.foreco.2022.120115 DOI: https://doi.org/10.1016/j.foreco.2022.120115
Aleksić, J. M., Piotti, A., Geburek, T., & Vendramin, G. G. (2017). Exploring and conserving a “microcosm”: Whole-population genetic characterization within a refugial area of the endemic, relict conifer Picea omorika. Conservation Genetics, 18, 777–788. https://doi.org/10.1007/s10592-017-0926-x DOI: https://doi.org/10.1007/s10592-017-0926-x
Ballian, D., Ravazzi, C., & Caudullo, G. (2016). Picea omorika in Europe: Distribution, habitat, usage and threats. In European Atlas of Forest Tree Species. Publication Office of the European Union. https://doi.org/10.2788/038466
Bunuševac, T. (1951). Gajenje šuma I. Naučna knjiga.
Burschel, P. (1965). Die Omorikafichte. Forstarchiv, 36(6–7), 113–131.
Čolić, D. (1951a). Šumski rezervati u Srbiji. Šumarstvo, Beograd, 4(1), 20–26.
Čolić, D. (1951b). Zaštita šuma i šumski rezervati u Srbiji. Izdavačko preduzeće Narodne republike Srbije.
Čolić, D. (1953). Staništa Pančićeve omorike na desnoj obali Drine. Zaštita prirode, Beograd, 4–5, 425–659.
Čolić, D. (1957a). Neki pionirski karakteri Pančićeve omorike i njena uloga u sukcesiji biljnih zajednica. Arhiv Bioloških Nauka, 9(1–4), 51–60.
Čolić, D. (1957b). O dvema sličnim reliktnim fitocenozama. Zaštita prirode, Beograd, 9, 6–11.
Čolić, D. (1962). Nalazišta Pančićeve omorike na planini Radomišlji. Zaštita prirode, Beograd, 21–25, 199–220.
Čolić, D. (1964). Antropogena degradacija jedne mešovite reliktne zajednice sa Pančićevom omorikom (Picea omorika Pančić). Zbornik radova, Biološki institut N. R. Srbije, 7(5), 1–33.
Čolić, D. (1966). Požar kao ekološki faktor u sukcesiji zajednica Pančićeve omorike i redukovanju njenog areala. Zaštita prirode, Beograd, 33, 1–167.
Čolić, D. (1986). Tragovi kontinuelnijeg prostiranja Pančićeve omorike u okviru njenog recentnog areala. Zaštita prirode, Beograd, 39, 67–75.
Čolić, D. (1991). Antropogeni faktor u ekologiji Pančićeve omorike. Zaštita prirode, Beograd, 43–44, 81–90.
Čolić, D., & Gigov, A. (1958). Asocijacija sa Pančićevom omorikom (Picea omorika Panč.) na močvarnom staništu. Posebna izdanja Biološkog instituta N.R. Srbije, 5, 1–130.
Čolić, D., & Rhežak, V. (1964). Problem efikasne zaštite Pančićeve omorike (Picea omorika Panč.) u graničnom području između Srbije i Bosne. Zaštita prirode, Beograd, 27–28, 133–153.
Dell’Oro, M., Mataruga, M., Sass-Klaassen, U., & Fonti, P. (2020). Climate change threatens on endangered relict Serbian spruce. Dendrochronologia, 59, 1–8. DOI: https://doi.org/10.1016/j.dendro.2019.125651
Dinić, A. (1989). Eksperimentalna ispitivanja klijavosti semena Pančićeve omorike na različitim staništima u rezervatu Crveni potok na planini Tari. Zaštita Prirode, Beograd, 41–42, 87–95.
Dinić, A. (1991). Ogledi sa setvom semena omorike u rezervatu Crvene stene i rasadniku na planini Tari. Zaštita prirode, Beograd, 43–44, 91–103.
Dizdarević, M., Lakušić, R., Grgić, P., Kutleša, L., Pavlović, B., & Jonlija, R. (1984). Ekološke osnove poimanja reliktnosti vrste Picea omorica Pančić. Bilten Društva ekologa BiH, serija A, 2, 7–56.
Fiala, F. (1890). Dvije vrste crnogorice u bosanskim šumama. Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 2(4), 376–384.
Fiala, F. (1893). Zwei interessante Nadelhölzer des bosnischen Waldes—Eine floristische Schilderung. Wissenschaftliche Mitteilungen aus Bosnien und der Hercegovina, 1, 570–580.
Fukarek, P. (1935). Picea omorika, njezina vrijednost u šumarstvu i pitanje njenog areala. Šumarski list, 59(11), 493–506.
Fukarek, P. (1941). O „trećem” arealu pančićeve omorike u Drobnjacima. Šumarski list, 65(2), 25–33.
Fukarek, P. (1950). Današnje rasprostranjenje Pančićeve omorike (Picea omorika Pančić) i neki podaci o njenim sastojinama. Godišnjak Biološkog instituta u Sarajevu, 3(1–2), 141–198.
Fukarek, P. (1951). Staništa Pančićeve omorike nakon šumskih požara u 1946/47 godini. Šumarski list, 75(1–2), 61–75.
Fukarek, P. (1967). Pančićevo otkriće omorike i njeno dalje proučavanje. Pančićev zbornik u spomen 150-godišnjice njegovog rođenja, 27–67.
Fukarek, P., & Fukarek, Đ. (1989). Sukcesivni niz subasocijacija unutar zajednica omorike (Piceetum omorikae Tregubov, emend. P. Fukarek) u njenim sastojinama u istočnoj Bosni. Šumarski list, 113(1–12), 567–580.
Gajić, M., Vilotić, D., Karadžić, D., Mihajlović, L., & Isajev, V. (1994). Omorika – Picea omorika (Pančić) Purkyne na području Nacionalnog parka Tara (monografska studija). Nacionalni park Tara - Šumarski fakultet u Beogradu.
Gerzić, D. (1966). Dva nova lokaliteta sa Pančićevom omorikom. Zaštita prirode, Beograd, 33, 213–218.
IUCN Species Survival Commission. (2012). IUCN Red List Categories and Criteria. Version 3.1. Second edition. IUCN (International Union for Conservation of Nature).
Jović, N. (1978). Zemljišta u šumama Pančićeve omorike na Tari. Ekologija, 13(1), 53–60.
Kazimirović, M., & Stajić, B. (2024). Potential effects of climate change on growth and the implications for conservation of the endangered Serbian spruce (Picea omorika (Pančić) Purk.). Forest Ecosystems, 12(2), 100287. https://doi.org/10.1016/j.fecs.2024.100287 DOI: https://doi.org/10.1016/j.fecs.2024.100287
Kolarović, S. (1951). Nalazišta i stanje Pančićeve omorike u Srbiji. Šumarstvo, 4(1), 27–34.
Kolarović, S. (1957). Prilog poznavanju nalazišta Pančićeve omorike u NR Srbij. Zaštita prirode, Beograd, 11, 38–39.
Kolarović, S. (1960). Prilog poznavanju nalazišta Pančićeve omorike u Srbiji. Zaštita prirode, Beograd, 18–19, 94.
Lazarević, P., & Veljić, M. (2019). Monitoring flore u ZP ŠG “Prijepolje”—Prijepolje [Finalni izvještaj]. Univerzitet u Beogradu, Biološki fakultet, Institut za botaniku i Botanička bašta “Jevremovac.”
Malý, K. (1934). Beiträge zur Kenntnis der Picea omorika. Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 46(1), 37–64.
Mataruga, M., & Milanović, Ð. (2020). Prirodne populacije Pančićeve omorike u Republici Srpskoj (Bosna i Hercegovina). Glasnik Šumarskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci, 30, 77–113. https://doi.org/10.7251/GSF2030005M
Mataruga, M., & Milanović, Ð. (2024). Smjernice za očuvanje Pančićeve omorike—In situ. Republički zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa.
Mataruga, M., & Milanović, Ð. (2025). Požari i posljedice tokom 2021.–2024. Godine u najvećim populacijama Pančićeve omorike u Republici Srpskoj. Glasnik Šumarskog Fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci, 35. https://doi.org/10.63356/gsf.2025.004 DOI: https://doi.org/10.7251/GSF2030005M
Mataruga, M., Milanović, Ð., Dragomirović, A.-A., Jovanić, D., Kovačević, D., & Cvjetković, B. (2024). Smjernice za in situ očuvanje Pančićeve omorike (Picea omorika (Pančić) Purkyne). Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Posebna izdanja Odjeljenja prirodnih i matematičkih nauka, knjiga 29, 360–364. https://doi.org/10.5644/PI2024.211.20 DOI: https://doi.org/10.5644/PI2024.211.20
Mataruga, M., Piotti, A., Daničić, V., Cvjetković, B., Fussi, B., Konnert, M., Vendramin, G. G., & Aleksić, J. M. (2020). Towards the dynamic conservation of Serbian spruce (Picea omorika) western populations. Annals of Forest Science, 77(1). https://doi.org/10.1007/s13595-019-0892-1 DOI: https://doi.org/10.1007/s13595-019-0892-1
Matović, M. (1982). Novo nalazište Pančićeve omorike. Priroda, 71(1), 12.
Matović, M. (1983). Reliktna zajednica Pančićeve omorike (Erico-Piceetum omorikae mixtum) u kanjonu Mileševke. Šumarstvo, Beograd, 36(2), 19–31.
Matović, M. (1986). Monografija o biljnom pokrivaču Prijepolja. Glas Polimlja. https://digital.biblioteka-prijepolje.com/viewer/show/467#page/n153/mode/2up
Matović, M. (1992). Ugrožena je reliktna flora i vegetacija kanjona Mileševke. Zaštita prirode, Beograd, 45, 55–63.
Matović, M., & Pavlović, B. (1994). Vukoman’s spruce—A new variety of Serbian spruce in the Mileševka canyon. Archives of Biological Sciences, 46(3–4), 27P-28P.
Milanović, Ð., Stupar, V., Kovačević, D., & Dukić, B. (2025). Pančićeva omorika (Picea omorika (Panč.) Purkyne)—Program monitoringa. In B. Dukić (Ed.), Nacionalni programi za praćenje vrsta u Republici Srpskoj (Pančićeva omorika, Jelenak, Barska kornjača, Bijela roda, Uralska sova, Vuk) (pp. 5–26). Centar za životnu sredinu.
Mišić, V. (1981). Šumska vegetacija klisura i kanjona istočne Srbije. Institut za biološka istraživanja “Siniša Stanković.”
Nacionalni park Tara. (2020). Osnova gazdovanja šumama za Gazdinsku jedinicu Tara za period 2021.–2030. godine. Nacionalni park Tara.
Nacionalni park Tara. (2022). Osnova gazdovanja šumama za Gazdinsku jedinicu Crni vrh za period 2023.–2032. godine. JP Nacionalni park Tara.
Nasri, N., Bojović, S., Giovanni Giuseppe, V., & Fady, B. (2008). Population genetic structure of the relict Serbian spruce, Picea omorika , inferred from plastid DNA. Plant Systematics and Evolution, 271, 1–7. https://doi.org/10.1007/s00606-007-0594-2 DOI: https://doi.org/10.1007/s00606-007-0594-2
Novák, F. A. (1924). Zajímavé lehličnaté stromy kvĕteny balkánské—I. Omorika (S přilohou). Vĕda Přírodní, 5(1), 83–84.
Novák, F. A. (1927). Zur fünfzigjährigen Entdeckung der Picea Omorica. Mitteilungen der Deutsche Dendrologischen Gesellschaft, 38, 47–56.
Ostojić, D. (1996). Protection of Solitary Trees of Pančić’s Spruce on the Tara. Zbornik radova konferencije "Šumski ekosistemi Nacionalnih parkova", 288–291.
Ostojić, D. (2005). Ekološki činioci prirodnog održavanja i obnove genopopulacija Pančićeve omorike u NP Tara [Doctoral dissertation]. Univerzitet u Beogradu, Šumarski fakultet.
Ostojić, D. (2023). Ekološki činioci prirodnog održavanja i obnavljanja Pančićeve omorike u Nacionalnom parku Tara. JP Nacionalni park “Tara”, Bajina Bašta - Zavod za zaštitu prirode Srbije, Beograd.
Ostojić, D., & Dinić, A. (2009). Eksperimentalna fitocenološka istraživanja prirodnog obnavljanja omorike (Picea omorika /Pančić/ Purkynĕ u Nacionalnom parku Tara. Šumarstvo, Beograd, 61(1–2), 23–35.
Ostojić, D., & Dinić, A. (2012). Rezervati prirode sa omorikom u Srbiji—Osnovne karakteristike i zaštita. Zaštita prirode, Beograd, 62(2), 5–17.
Ostojić, D., & Krsteski, B. (2012). Stanje, koncept i perspektive zaštite prirodnog dobra Klisura reke Mileševke kod Prijepolja. Zaštita prirode, Beograd, 62(1), 43–69.
Ostojić, D., & Krsteski, B. (Eds.). (2021). Nacionalni park Tara—40 godina postojanja. Zavod za zaštitu prirode Srbije, Beograd - JP “Nacionalni park Tara”, Bajina Bašta.
Ostojić, D., Krsteski, B., Dinić, A., & Petković, A. (2019). Posebne prirodne vrednosti šuma sa režimom I stepena zaštite u Nacionalnom parku “Tara.” Šumarstvo, Beograd, 71(1–2), 179–194.
Pančić, J. (1876). Eine neue Konifere in den Östlichen Alpen. Srpska kraljevska državna štamparija.
Pančić, J. (1884). Dodatak “Flori Kneževine Srbije”. Kraljevska Srpska državna štamparija.
Pančić, J. (1887). Omorika, nova fela četinara u Srbiji. Težak, 18(1), 1–8.
Plavšić, S. (1936). Staništa Pančićeve omorike na levoj obali Drine. Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 48(1), 17–26.
Plavšić, S. (1937). Neue Befunde über die Verbreitung von Picea Omorica. Oesterreichische botanische Zeitschrift, 86(2), 146–152. DOI: https://doi.org/10.1007/BF01275233
Popović, V., Lučić, A., Rakonjac, L., Maksimović, Z., & Ristić, D. (2020). Variability of morphological and anatomical characteristics of Serbian spruce (Picea omorika /Panc./ Purkyne) needles of natural population located in the Milesevka river canyon. Genetika, 52, 1235–1248. https://doi.org/10.2298/GENSR2003235P DOI: https://doi.org/10.2298/GENSR2003235P
Popović, Z., Vidaković, V., & Janković, J. (2023). Variability of leaf traits in natural populations of Picea omorika determines ignitability of fresh foliage. Frontiers in Forests and Global Change, 6, 1–11. https://doi.org/10.3389/ffgc.2023.1196809 DOI: https://doi.org/10.3389/ffgc.2023.1196809
Ravazzi, C. (2002). Late Quaternary history of spruce in southern Europe. Review of Palaeobotany and Palynology, 120(1–2), 131–177. https://doi.org/10.1016/S0034-6667(01)00149-X DOI: https://doi.org/10.1016/S0034-6667(01)00149-X
Šijak, M., & Dinić, A. (1996). Dodatak bibliografiji radova o Pančićevoj omorici (Picea omorika Pančić). Ekologija, 96(1), 165–178.
Stojanović, L. (1979). Prilog poznavanju strukture mešovitih sastojina u kojima se nalazi Pančićeva omorika u Srbiji. Šumarstvo, Beograd, 32(2–3), 3–19.
Stojanović, L. (1994). Ekološko-proizvodne karakteristike Pančićeve omorike i način prirodnog obnavljanja na karakterističnim nalazištima u Nacionalnom parku Tara. In Omorika – Picea omorika (Pančić) Purkyne na području Nacionalnog parka Tara (monografska studija) (pp. 90–94). Nacionalni park Tara - Šumarski fakultet u Beogradu.
Stojanović, L. (1995). Pančićeva omorika na karakterističnim nalazištima u Srbiji - Uticaj nekih faktora staništa i sastojina na dinamiku razvitka stabala -. Javno preduzeće Nacionalni park Tara.
Stojanović, L., & Krstić, M. (2000). Gajenje šuma III - Obnavljanje i njega šuma glavnih vrsta drveća. Šumarski fakultet Univerziteta u Beogradu.
Tošić, M. (1983). O jednom novom nalazištu Pančićeve omorike (Picea omorika Pančić) u Srbiji. Radovi ANUBiH, Odjeljenje prirodnih i tehničkih nauka, 21, 267–274.
Tregubov, V. S. (1934). Etude forestiere sur le Picea omorica. Annales de l’école nationale des eaux et forêts et de la Station de recherches et experiences, 5(2), 112–178.
Tregubov, V. S. (1941). Le Piceetum omoricae. Communication Sigma, 77, 14–20.
Urošević, K. (1914). Prostiranje četinara u jugozapadnoj Srbiji. Glasnik Srpskog geografskog društva, 3(3–4), 82–90.
Vojnogeografski institut. (1968). Topografska karta 1:25000 [Jugoslavija]. Vojnogeografski insitut.
Wardle, P. (1956). Picea omorika in its natural habitat. Forestry: An International Journal of Forest Research, 29(2), 91–117. https://doi.org/10.1093/forestry/29.2.91 DOI: https://doi.org/10.1093/forestry/29.2.91
Wettstein, R. (1890a). Das Vorkommen der Picea Omorlca (Panč.) Willk. In Bosnien. Oesterreichische botanische Zeitschrift, 40(10), 357–361. DOI: https://doi.org/10.1007/BF01795199
Wettstein, R. (1890b). Die Omorika-Fichte, Picea omorika (Panč.). Eine monographische Studie. Sitzungsberichte der Kaiserlichen Akademie der Wissenschaften, 99(10), 502–565.
##submission.downloads##
##submission.additionalFiles##
Objavljeno
Broj časopisa
Sekcija
Licenca
Sva prava zadržana (c) 2025 Đorđije Milanović, Milan Mataruga
Ovaj rad je pod Creative Commons Autorstvo 4.0 Internacionalna licenca.
