Natural localities of Serbian spruce in Serbia

Authors

DOI:

https://doi.org/10.63356/gsf.2025.005

Keywords:

chorology, distribution, Mileševka River, National Park Tara, Picea omorika

Abstract

In the second half of the 20th century, the distribution area of Pančić’s spruce in Serbia was researched by many authors (Fukarek, 1950, 1967; Fukarek & Fukarek, 1989; Kolarović, 1951; Čolić, 1953, 1966, 1986), with the last discovered and described locality in the Mileševka gorge (Matović, 1983; Tošić, 1983). In numerous works with primarily different research objectives, the authors often refer to the aforementioned references when describing natural distribution of this species. Today, it can be stated that the last inventory was done more than 70 years ago, which do not accurately reflect the actual situation in the field.
The research was carried out in three phases: 1. the preparatory phase (spatial georeferencing all known sites on topographic maps); 2. field research (working at each locality by entering the most typified developed parts of the stands, recording the coordinates of sampled and boundary trees, measuring diameter and height, describing the community and conditions, and conducting drone overflights); and 3. the final phase (drawing boundaries of all populations, calculating areas, counting trees). For each locality, the authors present: a literature review and earlier descriptions, the name of the locality (based on topography, previous descriptions of the locality, and information gathered from local residents), a description of habitat conditions, the area and centroid of the population, and the position of each individual tree, the number of trees, and the state of regeneration. Each population is represented as a polygon on military topographic maps, each tree marked with an “x,” and all georeferenced data in electronic form as an appendix to this paper.
After study of literature data and field research carried out in last 5 years we can say that Serbian spruce has been recorded at 53 localities in Serbia. Today it forms populations at 26 localities covering an area of 89.56 hectares, with individual trees found at 8 localities, while no spruce trees were found at 19 localities. Based on these results, there are slightly over 8,800 adult Serbian spruce trees in populations in Serbia, at elevations ranging from 770 to 1,320 meters. Based on the number of trees and the actual condition, all described populations are divided into three groups:
The first group consists of the most stable and numerous stands, which are in favorable conservation status with more than 250 trees per population: Bilo; Ljuti breg; Kik; Crvene stene; Vrano osoje in Veliki kraj; Topli do, Čunčarsko točilo, and under Adžina bukva on Mt. Zvijezda; Karaula Štula in the canyon of Brusnički potok.The second group includes also stable stands with 60-250 spruce trees, forming more or less compact stands. This includes: Petina stena under Badanj in Veliki kraj, Zakopine above Obla glava on Mt. Zvijezda, Marjanovića vodenice in Brusnički potok, Povratič, Studenac, Vranjak, Zmajevački potok, and Trenice on Mt. Tara. The third group consists of populations with fewer than 50 living spruce trees, with a high proportion of dead trees. These include: under Čairi and Jelin do in Veliki kraj, Pejino točilo and Bilješke stene on Mt. Zvijezda, under Golo drvo, Kremići, Povratič on Crni vrh, under Pasja stena on Mt. Tara, and Sastavci in the Mileševka canyon. Due to successful regeneration in the populations in Povratič and the Mileševka canyon, they have a future, but it is advisable to establish further monitoring of their condition and regeneration dynamics. Currently, the most threatened stands are those on Bilješke stene, as well as at Čairi and in Pejino Točilo, where intense tree drying is present. The locality under Golo drvo and Kremići also lacks prospects, as the stands are closed and completely overgrown with competitive vegetation.Individual spruce trees outside compact areas in Serbia have been recorded at 8 separate localities, of which 5 were previously mentioned in the literature (Trešnjica under Omar, Brezak in Pluževine, Đurđevo brdo, under Kolo on Aluška Mountains, and Crveni potok), while three localities are mentioned for the first time (Njivice under Galinik, Milakova ravan, and under Mrka Kosa).
At the remaining 19 localities, where groups or individual spruce trees are mentioned in the literature, their presence has not been confirmed at 13: Gorica, Galinik, Klačnica, Kameno brdo, Janjač, Pasjača, Gorušički rid, Mala kosa in Osoje, Jabučica, Vis-Sklopovi-Srednji Kik, Lazići, and Pološnica. Due to insufficient precision in the references for six localities: Galinska reka, Predov krst, Burine and Brdo on Đurđevo brdo, Njivice, above Kamenjača, and under Omar on Aluške planine, a question mark has been left.
The obtained results represent an important foundation for further research on spruce, as well as for monitoring changes and dynamics in the coming period.

References

Adamović, L. (1909). Die Vegetationsverhältnisse der Balkanländer (Mösische Länder), umfassend Serbien, Altserbien, Bulgarien, Ostrumelien, Nordthrakien und Nordmazedonien. Verlag von Wilhelm Engelmann.

Aleksić, J. M. (2008). Genetic structure of natural populations of Serbian spruce (Picea omorika (Panč.) Purk.) [Doctoral dissertation]. University of Natural Resources and Applied Life Sciences.

Aleksić, J. M., Mataruga, M., Daničić, V., Cvjetkovic, B., Milanović, Đ., Giovanni Giuseppe, V., Avanzi, C., & Piotti, A. (2022). High pollen immigration but no gene flow via-seed into a Genetic Conservation Unit of the endangered Picea omorika after disturbance. Forest Ecology and Management, 510(1), 120115. https://doi.org/10.1016/j.foreco.2022.120115 DOI: https://doi.org/10.1016/j.foreco.2022.120115

Aleksić, J. M., Piotti, A., Geburek, T., & Vendramin, G. G. (2017). Exploring and conserving a “microcosm”: Whole-population genetic characterization within a refugial area of the endemic, relict conifer Picea omorika. Conservation Genetics, 18, 777–788. https://doi.org/10.1007/s10592-017-0926-x DOI: https://doi.org/10.1007/s10592-017-0926-x

Ballian, D., Ravazzi, C., & Caudullo, G. (2016). Picea omorika in Europe: Distribution, habitat, usage and threats. In European Atlas of Forest Tree Species. Publication Office of the European Union. https://doi.org/10.2788/038466

Bunuševac, T. (1951). Gajenje šuma I. Naučna knjiga.

Burschel, P. (1965). Die Omorikafichte. Forstarchiv, 36(6–7), 113–131.

Čolić, D. (1951a). Šumski rezervati u Srbiji. Šumarstvo, Beograd, 4(1), 20–26.

Čolić, D. (1951b). Zaštita šuma i šumski rezervati u Srbiji. Izdavačko preduzeće Narodne republike Srbije.

Čolić, D. (1953). Staništa Pančićeve omorike na desnoj obali Drine. Zaštita prirode, Beograd, 4–5, 425–659.

Čolić, D. (1957a). Neki pionirski karakteri Pančićeve omorike i njena uloga u sukcesiji biljnih zajednica. Arhiv Bioloških Nauka, 9(1–4), 51–60.

Čolić, D. (1957b). O dvema sličnim reliktnim fitocenozama. Zaštita prirode, Beograd, 9, 6–11.

Čolić, D. (1962). Nalazišta Pančićeve omorike na planini Radomišlji. Zaštita prirode, Beograd, 21–25, 199–220.

Čolić, D. (1964). Antropogena degradacija jedne mešovite reliktne zajednice sa Pančićevom omorikom (Picea omorika Pančić). Zbornik radova, Biološki institut N. R. Srbije, 7(5), 1–33.

Čolić, D. (1966). Požar kao ekološki faktor u sukcesiji zajednica Pančićeve omorike i redukovanju njenog areala. Zaštita prirode, Beograd, 33, 1–167.

Čolić, D. (1986). Tragovi kontinuelnijeg prostiranja Pančićeve omorike u okviru njenog recentnog areala. Zaštita prirode, Beograd, 39, 67–75.

Čolić, D. (1991). Antropogeni faktor u ekologiji Pančićeve omorike. Zaštita prirode, Beograd, 43–44, 81–90.

Čolić, D., & Gigov, A. (1958). Asocijacija sa Pančićevom omorikom (Picea omorika Panč.) na močvarnom staništu. Posebna izdanja Biološkog instituta N.R. Srbije, 5, 1–130.

Čolić, D., & Rhežak, V. (1964). Problem efikasne zaštite Pančićeve omorike (Picea omorika Panč.) u graničnom području između Srbije i Bosne. Zaštita prirode, Beograd, 27–28, 133–153.

Dell’Oro, M., Mataruga, M., Sass-Klaassen, U., & Fonti, P. (2020). Climate change threatens on endangered relict Serbian spruce. Dendrochronologia, 59, 1–8. DOI: https://doi.org/10.1016/j.dendro.2019.125651

Dinić, A. (1989). Eksperimentalna ispitivanja klijavosti semena Pančićeve omorike na različitim staništima u rezervatu Crveni potok na planini Tari. Zaštita Prirode, Beograd, 41–42, 87–95.

Dinić, A. (1991). Ogledi sa setvom semena omorike u rezervatu Crvene stene i rasadniku na planini Tari. Zaštita prirode, Beograd, 43–44, 91–103.

Dizdarević, M., Lakušić, R., Grgić, P., Kutleša, L., Pavlović, B., & Jonlija, R. (1984). Ekološke osnove poimanja reliktnosti vrste Picea omorica Pančić. Bilten Društva ekologa BiH, serija A, 2, 7–56.

Fiala, F. (1890). Dvije vrste crnogorice u bosanskim šumama. Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 2(4), 376–384.

Fiala, F. (1893). Zwei interessante Nadelhölzer des bosnischen Waldes—Eine floristische Schilderung. Wissenschaftliche Mitteilungen aus Bosnien und der Hercegovina, 1, 570–580.

Fukarek, P. (1935). Picea omorika, njezina vrijednost u šumarstvu i pitanje njenog areala. Šumarski list, 59(11), 493–506.

Fukarek, P. (1941). O „trećem” arealu pančićeve omorike u Drobnjacima. Šumarski list, 65(2), 25–33.

Fukarek, P. (1950). Današnje rasprostranjenje Pančićeve omorike (Picea omorika Pančić) i neki podaci o njenim sastojinama. Godišnjak Biološkog instituta u Sarajevu, 3(1–2), 141–198.

Fukarek, P. (1951). Staništa Pančićeve omorike nakon šumskih požara u 1946/47 godini. Šumarski list, 75(1–2), 61–75.

Fukarek, P. (1967). Pančićevo otkriće omorike i njeno dalje proučavanje. Pančićev zbornik u spomen 150-godišnjice njegovog rođenja, 27–67.

Fukarek, P., & Fukarek, Đ. (1989). Sukcesivni niz subasocijacija unutar zajednica omorike (Piceetum omorikae Tregubov, emend. P. Fukarek) u njenim sastojinama u istočnoj Bosni. Šumarski list, 113(1–12), 567–580.

Gajić, M., Vilotić, D., Karadžić, D., Mihajlović, L., & Isajev, V. (1994). Omorika – Picea omorika (Pančić) Purkyne na području Nacionalnog parka Tara (monografska studija). Nacionalni park Tara - Šumarski fakultet u Beogradu.

Gerzić, D. (1966). Dva nova lokaliteta sa Pančićevom omorikom. Zaštita prirode, Beograd, 33, 213–218.

IUCN Species Survival Commission. (2012). IUCN Red List Categories and Criteria. Version 3.1. Second edition. IUCN (International Union for Conservation of Nature).

Jović, N. (1978). Zemljišta u šumama Pančićeve omorike na Tari. Ekologija, 13(1), 53–60.

Kazimirović, M., & Stajić, B. (2024). Potential effects of climate change on growth and the implications for conservation of the endangered Serbian spruce (Picea omorika (Pančić) Purk.). Forest Ecosystems, 12(2), 100287. https://doi.org/10.1016/j.fecs.2024.100287 DOI: https://doi.org/10.1016/j.fecs.2024.100287

Kolarović, S. (1951). Nalazišta i stanje Pančićeve omorike u Srbiji. Šumarstvo, 4(1), 27–34.

Kolarović, S. (1957). Prilog poznavanju nalazišta Pančićeve omorike u NR Srbij. Zaštita prirode, Beograd, 11, 38–39.

Kolarović, S. (1960). Prilog poznavanju nalazišta Pančićeve omorike u Srbiji. Zaštita prirode, Beograd, 18–19, 94.

Lazarević, P., & Veljić, M. (2019). Monitoring flore u ZP ŠG “Prijepolje”—Prijepolje [Finalni izvještaj]. Univerzitet u Beogradu, Biološki fakultet, Institut za botaniku i Botanička bašta “Jevremovac.”

Malý, K. (1934). Beiträge zur Kenntnis der Picea omorika. Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 46(1), 37–64.

Mataruga, M., & Milanović, Ð. (2020). Prirodne populacije Pančićeve omorike u Republici Srpskoj (Bosna i Hercegovina). Glasnik Šumarskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci, 30, 77–113. https://doi.org/10.7251/GSF2030005M

Mataruga, M., & Milanović, Ð. (2024). Smjernice za očuvanje Pančićeve omorike—In situ. Republički zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa.

Mataruga, M., & Milanović, Ð. (2025). Požari i posljedice tokom 2021.–2024. Godine u najvećim populacijama Pančićeve omorike u Republici Srpskoj. Glasnik Šumarskog Fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci, 35. https://doi.org/10.63356/gsf.2025.004 DOI: https://doi.org/10.7251/GSF2030005M

Mataruga, M., Milanović, Ð., Dragomirović, A.-A., Jovanić, D., Kovačević, D., & Cvjetković, B. (2024). Smjernice za in situ očuvanje Pančićeve omorike (Picea omorika (Pančić) Purkyne). Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Posebna izdanja Odjeljenja prirodnih i matematičkih nauka, knjiga 29, 360–364. https://doi.org/10.5644/PI2024.211.20 DOI: https://doi.org/10.5644/PI2024.211.20

Mataruga, M., Piotti, A., Daničić, V., Cvjetković, B., Fussi, B., Konnert, M., Vendramin, G. G., & Aleksić, J. M. (2020). Towards the dynamic conservation of Serbian spruce (Picea omorika) western populations. Annals of Forest Science, 77(1). https://doi.org/10.1007/s13595-019-0892-1 DOI: https://doi.org/10.1007/s13595-019-0892-1

Matović, M. (1982). Novo nalazište Pančićeve omorike. Priroda, 71(1), 12.

Matović, M. (1983). Reliktna zajednica Pančićeve omorike (Erico-Piceetum omorikae mixtum) u kanjonu Mileševke. Šumarstvo, Beograd, 36(2), 19–31.

Matović, M. (1986). Monografija o biljnom pokrivaču Prijepolja. Glas Polimlja. https://digital.biblioteka-prijepolje.com/viewer/show/467#page/n153/mode/2up

Matović, M. (1992). Ugrožena je reliktna flora i vegetacija kanjona Mileševke. Zaštita prirode, Beograd, 45, 55–63.

Matović, M., & Pavlović, B. (1994). Vukoman’s spruce—A new variety of Serbian spruce in the Mileševka canyon. Archives of Biological Sciences, 46(3–4), 27P-28P.

Milanović, Ð., Stupar, V., Kovačević, D., & Dukić, B. (2025). Pančićeva omorika (Picea omorika (Panč.) Purkyne)—Program monitoringa. In B. Dukić (Ed.), Nacionalni programi za praćenje vrsta u Republici Srpskoj (Pančićeva omorika, Jelenak, Barska kornjača, Bijela roda, Uralska sova, Vuk) (pp. 5–26). Centar za životnu sredinu.

Mišić, V. (1981). Šumska vegetacija klisura i kanjona istočne Srbije. Institut za biološka istraživanja “Siniša Stanković.”

Nacionalni park Tara. (2020). Osnova gazdovanja šumama za Gazdinsku jedinicu Tara za period 2021.–2030. godine. Nacionalni park Tara.

Nacionalni park Tara. (2022). Osnova gazdovanja šumama za Gazdinsku jedinicu Crni vrh za period 2023.–2032. godine. JP Nacionalni park Tara.

Nasri, N., Bojović, S., Giovanni Giuseppe, V., & Fady, B. (2008). Population genetic structure of the relict Serbian spruce, Picea omorika , inferred from plastid DNA. Plant Systematics and Evolution, 271, 1–7. https://doi.org/10.1007/s00606-007-0594-2 DOI: https://doi.org/10.1007/s00606-007-0594-2

Novák, F. A. (1924). Zajímavé lehličnaté stromy kvĕteny balkánské—I. Omorika (S přilohou). Vĕda Přírodní, 5(1), 83–84.

Novák, F. A. (1927). Zur fünfzigjährigen Entdeckung der Picea Omorica. Mitteilungen der Deutsche Dendrologischen Gesellschaft, 38, 47–56.

Ostojić, D. (1996). Protection of Solitary Trees of Pančić’s Spruce on the Tara. Zbornik radova konferencije "Šumski ekosistemi Nacionalnih parkova", 288–291.

Ostojić, D. (2005). Ekološki činioci prirodnog održavanja i obnove genopopulacija Pančićeve omorike u NP Tara [Doctoral dissertation]. Univerzitet u Beogradu, Šumarski fakultet.

Ostojić, D. (2023). Ekološki činioci prirodnog održavanja i obnavljanja Pančićeve omorike u Nacionalnom parku Tara. JP Nacionalni park “Tara”, Bajina Bašta - Zavod za zaštitu prirode Srbije, Beograd.

Ostojić, D., & Dinić, A. (2009). Eksperimentalna fitocenološka istraživanja prirodnog obnavljanja omorike (Picea omorika /Pančić/ Purkynĕ u Nacionalnom parku Tara. Šumarstvo, Beograd, 61(1–2), 23–35.

Ostojić, D., & Dinić, A. (2012). Rezervati prirode sa omorikom u Srbiji—Osnovne karakteristike i zaštita. Zaštita prirode, Beograd, 62(2), 5–17.

Ostojić, D., & Krsteski, B. (2012). Stanje, koncept i perspektive zaštite prirodnog dobra Klisura reke Mileševke kod Prijepolja. Zaštita prirode, Beograd, 62(1), 43–69.

Ostojić, D., & Krsteski, B. (Eds.). (2021). Nacionalni park Tara—40 godina postojanja. Zavod za zaštitu prirode Srbije, Beograd - JP “Nacionalni park Tara”, Bajina Bašta.

Ostojić, D., Krsteski, B., Dinić, A., & Petković, A. (2019). Posebne prirodne vrednosti šuma sa režimom I stepena zaštite u Nacionalnom parku “Tara.” Šumarstvo, Beograd, 71(1–2), 179–194.

Pančić, J. (1876). Eine neue Konifere in den Östlichen Alpen. Srpska kraljevska državna štamparija.

Pančić, J. (1884). Dodatak “Flori Kneževine Srbije”. Kraljevska Srpska državna štamparija.

Pančić, J. (1887). Omorika, nova fela četinara u Srbiji. Težak, 18(1), 1–8.

Plavšić, S. (1936). Staništa Pančićeve omorike na levoj obali Drine. Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 48(1), 17–26.

Plavšić, S. (1937). Neue Befunde über die Verbreitung von Picea Omorica. Oesterreichische botanische Zeitschrift, 86(2), 146–152. DOI: https://doi.org/10.1007/BF01275233

Popović, V., Lučić, A., Rakonjac, L., Maksimović, Z., & Ristić, D. (2020). Variability of morphological and anatomical characteristics of Serbian spruce (Picea omorika /Panc./ Purkyne) needles of natural population located in the Milesevka river canyon. Genetika, 52, 1235–1248. https://doi.org/10.2298/GENSR2003235P DOI: https://doi.org/10.2298/GENSR2003235P

Popović, Z., Vidaković, V., & Janković, J. (2023). Variability of leaf traits in natural populations of Picea omorika determines ignitability of fresh foliage. Frontiers in Forests and Global Change, 6, 1–11. https://doi.org/10.3389/ffgc.2023.1196809 DOI: https://doi.org/10.3389/ffgc.2023.1196809

Ravazzi, C. (2002). Late Quaternary history of spruce in southern Europe. Review of Palaeobotany and Palynology, 120(1–2), 131–177. https://doi.org/10.1016/S0034-6667(01)00149-X DOI: https://doi.org/10.1016/S0034-6667(01)00149-X

Šijak, M., & Dinić, A. (1996). Dodatak bibliografiji radova o Pančićevoj omorici (Picea omorika Pančić). Ekologija, 96(1), 165–178.

Stojanović, L. (1979). Prilog poznavanju strukture mešovitih sastojina u kojima se nalazi Pančićeva omorika u Srbiji. Šumarstvo, Beograd, 32(2–3), 3–19.

Stojanović, L. (1994). Ekološko-proizvodne karakteristike Pančićeve omorike i način prirodnog obnavljanja na karakterističnim nalazištima u Nacionalnom parku Tara. In Omorika – Picea omorika (Pančić) Purkyne na području Nacionalnog parka Tara (monografska studija) (pp. 90–94). Nacionalni park Tara - Šumarski fakultet u Beogradu.

Stojanović, L. (1995). Pančićeva omorika na karakterističnim nalazištima u Srbiji - Uticaj nekih faktora staništa i sastojina na dinamiku razvitka stabala -. Javno preduzeće Nacionalni park Tara.

Stojanović, L., & Krstić, M. (2000). Gajenje šuma III - Obnavljanje i njega šuma glavnih vrsta drveća. Šumarski fakultet Univerziteta u Beogradu.

Tošić, M. (1983). O jednom novom nalazištu Pančićeve omorike (Picea omorika Pančić) u Srbiji. Radovi ANUBiH, Odjeljenje prirodnih i tehničkih nauka, 21, 267–274.

Tregubov, V. S. (1934). Etude forestiere sur le Picea omorica. Annales de l’école nationale des eaux et forêts et de la Station de recherches et experiences, 5(2), 112–178.

Tregubov, V. S. (1941). Le Piceetum omoricae. Communication Sigma, 77, 14–20.

Urošević, K. (1914). Prostiranje četinara u jugozapadnoj Srbiji. Glasnik Srpskog geografskog društva, 3(3–4), 82–90.

Vojnogeografski institut. (1968). Topografska karta 1:25000 [Jugoslavija]. Vojnogeografski insitut.

Wardle, P. (1956). Picea omorika in its natural habitat. Forestry: An International Journal of Forest Research, 29(2), 91–117. https://doi.org/10.1093/forestry/29.2.91 DOI: https://doi.org/10.1093/forestry/29.2.91

Wettstein, R. (1890a). Das Vorkommen der Picea Omorlca (Panč.) Willk. In Bosnien. Oesterreichische botanische Zeitschrift, 40(10), 357–361. DOI: https://doi.org/10.1007/BF01795199

Wettstein, R. (1890b). Die Omorika-Fichte, Picea omorika (Panč.). Eine monographische Studie. Sitzungsberichte der Kaiserlichen Akademie der Wissenschaften, 99(10), 502–565.

Downloads

Published

2025-08-25

Issue

Section

Original Scientific Papers